Тема: AMD је купио ATI

AMD је званично пристао да пазари канадску фирму за производњу графичких чипова ATI за око $5.4 милијарде долара у кешу и деоницама.

Коментари:

DLC 2006-07-29 23:12:33

Znam sta govorim!
GRAFICKIH CIPOVA… to sto su uglavnom proizvedeni za „integraciju“, je druga prica… Nisu ljudi na zapadu toliko optereceni SLI-em kao skorojevicki sabani u Srbiji.

nex 2006-07-30 00:02:36

Intel to ne radi…
On samo DEO cipseta dodeli tj nameni radu sa grafikom i to je sve…primitivna veza sa memorijom ide uz to…i tacka.Drugo su integrisana resenja od NV i ATI-ja.Oni u svoje chipsetove zaista integrisu graf. proc. u nekoj jadnoj formi i to je daleeeeko bolje od Intelovih zajebancija…
Ovdi jos NIKO ni nema SLI…to inace i imaju samo ljudi sa zapada…i Rusije.

nikolar 2006-08-02 10:07:15

Dogodilo se na današnji dan – 2. avgust

  • 273;u pravoslavnim Srbima jedan od najpoštovanijih praznika. U narodu se veruje da sveti Ilija upravlja munjama i gromovima, pa ga zovu i Gromovnik; tog dana se ne radi u polju jer se veruje da bi rad mogao da navuče gnev svetitelja. Sveti Ilija je rodom iz plemena Aronova iz grada Tesvita, zbog čega se još zove i Tesvićanin. Kada se Ilija rodio, njegov otac Savah video je oko sina anđele koji ga povijaju ognjem i hrane plamenom, što je bilo znamenje njegovog plamenog karaktera i sile ognjene. Velikim čudesima Ilija je dokazao silu i vlast Božju. Zatvorio je nebo i kiša nije padala tri i po godine, a ognjem sa neba zapalio je žrtvu Bogu svome. Molitvom je potom poslao kišu na zemlju, čudesno umnožio brašno i ulje u kući udovice Serepti i vaskrsao njenog umrlog sina. Na Horivu je prorok Ilija ragovarao sa Bogom i čuo mu glas. Kod nas postoji verovanje da od Ilindana opadaju žege i nastupaju svežije noći, te otud izreka: „Od Svetog Ilije, sunce sve milije.“
  • 353;tina izglasala je Deklaraciju prava čoveka i građanina; stvorena je pod uticajem ideja prirodnog prava, po ugledu na deklaracije prava koje su pojedine države SAD donele ranije. Deklaracija proklamuje izvesna osnovna, prirodna i nezastariva prava čoveka kojih ga nikakva vlast ne može lišiti. Uticaj ovog akta bio je veliki, ne samo na ustavnu praksu Francuske nego i mnogih zemalja sveta. Mnoge sadašnje deklaracije imaju za osnov rešenja iz ove deklaracije, ali ih proširuju novim, posebno socijalnim i ekološkim pravima.
  • 273;en je srpski lingvista Aleksandar Belić, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije (posle Drugog svetskog rata Srpska akademija nauka i umetnosti) od 1937. do smrti 1960. i član svih slovenskih akademija. Posle završene Velike škole u Beogradu, studirao je slovensku filologiju i lingvistiku u Odesi i Moskvi. Osnovao je i uređivao časopise „Južnoslovenski filolog“ i „Naš jezik“. Osnivač je srpske moderne dijalektologije i jedan od tvoraca naučne sintakse. Rešio je složen problem opšteslovenskog akcentnog sistema. Pod njegovim rukovodstvom SANU je izdala prvu knjigu velikog „Rečnika književnog i narodnog jezika“. Napisao je oko 500 rasprava, jezičkih ogleda, naučnih kritika, polemika i prikaza. Dela: „O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku“ (dva toma), „Pravopis srpskohrvatskog jezika“, „Dijalekti istočne i južne Srbije“, „O dvojini u slovenskim jezicima“, „Galički dijalekat“.
  • 382;an osnivački kongres Srpske socijaldemokratske partije i Glavnog odbora Radničkog saveza. Srpska socijaldemokratska partija i Glavni radnički savez delovali su u Srbiji do Prvog svetskog rata. Obnovljeni su 1918. godine. Aprila 1919. godine ova partija se ujedinila sa drugim jugoslovenskim socijaldemokratskim strankama u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije.
  • 382;enih na fonografu i gramofonskoj ploči.
  • 269;ki fizičar, pronalazač telefona, Aleksandar Bel. Bel se bavio istraživanjem mehanike govora. U Bostonu je osnovao školu za učitelje gluvonemih. Godine 1876. patentirao je svoj izum – telefonski aparat – koji će nekoliko godina kasnije naći primenu u mnogim zemljama sveta. Prva telefonska linija u Beogradu uspostavljena je 1883. godine.
  • 353;ena je Postdamska konferencija sila pobednica u Drugom svetskom ratu. Konferencija je počela 17. jula i na njoj je donesena odluka o budućem razvoju pobeđene Nemačke, uz zaključak da se nemački militarizam mora u korenu uništiti.

    1990. – Irak je izvršio invaziju na Kuvajt i okupirao ga.

1994. – Vlada Srbije zatražila je od vlasti Republike Srpske da prihvati mirovni plan Kontakt grupe za BiH.

Како бисте поставили Ваш коментар морате се учланити/пријавити на сајт.